STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 13

darivanja u kulturi  fiziEkih i pravnih osoba  posve osloba a poreza na dobit i poreza na

dohodak, tek trebaju biti izmjerene. Ono  to je sigurno jest da su ovi zakoni ne samo na

tragu najpovoljnijeg europskog zakonodavstva za kulturu, nego i vi e od toga, te da je

Ministarstvo, nakon  to su porezne olak ice stupile na snagu, veE zabilje ilo prva veEa

ulaganja nekih od vodeEih tvrtki koje djeluju u Hrvatskoj, od donacija velikim kulturnim

manifestacijama do otvaranja stipendija za umjetniEku izobrazbu. 

Akcija   Bijeli  kvadrat  kulture ,  koju  nakon  zastoja  treba  nastaviti,  morala  bi  otvoriti

kompleks financiranja, informiranja, stvaranja mje ovitih fondova za ulaganja, kao i po 

voljnog kreditiranja kulturnih djelatnosti. Tako er, za sada jo  u praksi nedjelotvorno ri 

je eno, ali zakonom definirano pitanje naknade, tzv. spomeniEke rente, prema izglednom

zalaganju Ministarstva kulture, treba rije iti u korist lokalne samouprave, jaEajuEi time i

veze  gospodarstva,  osobito  turizma  i  kulture,  ali  osiguravajuEi  tako er  i  svojevrsno

samofinanciranje oEuvanja bogatog hrvatskog spomeniEkog fonda.

Otvoreni reformski procesi u naEinu i sadr aju odluEivanja te financiranju i materijal 

nom polo aju kulture svakako, kako smo rekli, sti u i presti u i neke stranice ove strate 

gije kulturnog razvitka. Hrvatska u globalnim promjenama kako samog polo aja kulture,

tako i kulturnih vrednovanja i orijentacija, makar i kroz  ustre polemike koje poja njava 

ju  oznaEitelje  upori ta  vlastitog  kulturnog  identiteta,  vjerujemo,  iznalazi  nove  putove

unutar opEih globalizacijskih pro imanja i potrebe oEuvanja vlastitih kulturnih interesa.

Ministarstvo kulture, dakle, uza sva kulturna vijeEa i nove porezne zakone, mora prih 

vatiti odgovornost rje avanja nekih kljuEnih kulturnih potreba, nuditi i poticati rje enja

ne samo u zakonodavnoj praksi nego i u samim prioritetima kulturne izgradnje koji tre 

baju biti javno i struEno pretresani, odbaEeni ili podr ani, te u potonjem sluEaju realizi 

rani  uza  svu  raspolo ivu  logistiku  koju  naposljetku  najvi e  ima  samo  Ministarstvo  ili

sama Vlada.

Nezahvalno  je  izdvajati  neke  (i  samo  neke)  prioritete  kulturnog  razvitka. To  napokon

mnogo cjelovitije prezentira sama knjiga Strategija kulturnog razvitka u posebnim po 

glavljima po pojedinim podruEjima, iako ni tamo nisu iscrpljene liste konkretno ostva 

renih ili zami ljenih projekata. Tako er, na stranicama Easopisa Kulturni razvitak u vi e

su navrata navo eni konkretni prioriteti kulturnog razvitka, od normativnih do neposred 

no radnih i fiziEkih. Neki su prioriteti naslije eni i realizirani, neki postavljeni i veE os 

tvareni, neki samo postavljeni i jo  otvoreni, a neki nisu jo  ni otvoreni jer su bremeniti

13