STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 12

danjem ovlasti ministra pri imenovanju pojedinih ravnatelja, davanja suglasnosti na poje 

dine programske i druge elemente rada kulturnih ustanova i sl. Me utim, pitanje decen 

tralizacije kulture Eini se manje va nim demokratskim pitanjem od pitanja njene demo 

nopolizacije, tj. dok decentralizacija odluEivanja jo  ne znaEi i demonopolizaciju odluEi 

vanja, sama demonopolizacija ujedno je i decentralizacija: demonopolizacija odluEiva 

nja  Eini  se  kljuEnim  pitanjem  upravljanja  u  kulturi  i  ona  obuhvaEa  ne  samo  potrebu

demonopolizacije dr ave u korist struke, nego i demonopolizaciju unutar same struke. 

Zakon o kulturnim vijeEima koji je donesen u Saboru 2001. te koji predvi a suodluEi 

vanje  u  kulturi,  tako  da  odluke  kulturne  politike  donose  predstavnici  raznih  kulturnih

struktura za pojedina podruEja kulture, vjerojatno je do sada najveEi iskorak u smjeru

razvitka autonomnosti kulture, jaEanja ovlasti i odgovornosti samih kulturnih djelatnika

te razvijanja dru tvenih sposobnosti prema funkcijama upravljanja u kulturi. Ingerencije

kulturnih vijeEa koje se odnose ne samo na razdiobu proraEunskih sredstava prema kul 

turnim korisnicima nego i na odre ivanje kulturnih preferencija, dakle idu cijelim po 

ljem ranijih ovlasti uprave, za pretpostaviti je, u kombinaciji s transparentno Eu odluEi 

vanja pred licem javnosti, otvaraju povijesno nove odnose kulture i dr ave u korist one

nezavisnosti  kulture  koja  nije  li ena  dru tvenih  odgovornosti,  ali  je  oslobo ena  onih

stega  koje  falsificiraju  njene  vrijednosti  od  politiEke  podEinjenosti  do  klijentelistiEke

ovisnosti. 

Druga,  jednako  va na  podloga  autonomnosti  kulture  osloba a  se  putem nove porezne

politike koja ima za cilj otvaranje novih izvora financiranja, takvih koja vezuju gospo 

darske i kulturne interese. Neposredno, priznaju se posebne porezne olak ice onima koji

se odluEe ulagati u kulturu i poticati stvarala tvo umjetnika ili umjetniEkih organizacija.

Ostvarene olak ice u smislu osloba anja od poreza na dodanu vrijednost, najprije stranih

donacija, a zatim i samostalnih umjetnika i umjetniEkih organizacija, pa i usluga prikazi 

vanja filmova, neosporno se pozitivno prepoznaju veE pukim pokazateljem naglog po 

rasta registriranih kulturnih udruga i umjetniEkih organizacija. Uz to, pro irena je i pri 

lago ena suvremenim trendovima i tehnologijama usko definirana pogodnost osloba a 

nja od poreza knjiga tiskanih na klasiEnim materijalima i na ostale, moderne nositelje

teksta (CD ROM, video i audio kaseta i disketa). Novi samonikli asortiman kulturnog

stvarala tva tek Eemo moEi pratiti s obzirom na paralelnost njegova nastanka sa samom

izradom  ove  strategije.  Tako er,  posljedice  novog  poreznog  zakonodavstva,  koje  sva

12