STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 11

PolitiEke  promjene,  dakako,  najprije  tra e  politiEka  obja njenja. Ako  se  kulturna  slika

Hrvatske  ocjenjivala  kao  konzervativna,  nacionalno  zatvorena,  trebalo  ju  je  izmijeniti

prema modernoj i europskoj; ako su se zapostavljale alternativna kultura i kultura mla 

dih, trebalo ih je prepoznati i potaknuti; ako se odluEivanje u kulturi dr alo nejavnim i

netransparentnim, trebalo ga je uEiniti javnim i transparentnim; ako kultura nije imala

dovoljno sredstava za programske djelatnosti, za titu kulturne ba tine, obnovu kulturne

infrastrukture i dr., trebalo je namaknuti dodatna sredstva...

Mnogo toga zaista je moguEe postiEi samom politiEkom voljom i  mnogo toga zaista je

uEinjeno u prvim mjesecima rada novog Ministarstva kulture: prvi put naglo su se probi 

le nove kulturne aktivnosti, grupe, pojedinci, festivali koji su oznaEavali nove kulturne

senzibilitete; otvoreni su novi odjeli za kulturni razvitak i kulturu mladih; prvi put su se

sve odluke javno objavljivale na, tako er prvi put, otvorenim web stranicama Ministar 

stva ili u povremenom glasilu Kulturni razvitak, koji tako er izlazi prvi put; po prvi put

su sredstva za kulturu prerasla 1% dr avnog proraEuna, a ona namijenjena programskim

djelatnostima koja obuhvaEaju gotovo 2/3 proraEuna samog Ministarstva porasla su za

48%. Napokon, u vremenu restrikcija proraEunskih sredstava za upravu i javne slu be,

podatak da ta sredstva nisu padala u kulturi, da u kulturi, nasuprot uvrije enim tenden 

cijama odnosa zaposlenosti u takvim razdobljima, nije izgubljeno niti jedno radno mje 

sto , sve to govori ne samo o pozitivnim intencijama, nego i o nadila enju ranijih obzo 

ra shvaEanja kulture kao puke potro nje, gdje restrikcije potro nje najprije poga aju kul 

turu.

Sve takve i sliEne iskorake bilo je moguEe osigurati novom politiEkom voljom. Ali sve,

ili barem najva nije, strukturalne iskorake nove kulturne politike bilo je potrebno osigu 

rati od politiEke volje, ako ona donosi arbitrarnost, nekompetentnost, povla Eivanja ili

podvla Eivanja.  Ako  se  vrednovanje  u  kulturi  ocjenjivalo  stranaEkim,  to  ne  znaEi  da

promjenom vlasti jedne stranke ono treba biti pod pritiskom vlasti druge stranke; ako se

povla Eivalo jedne to ne znaEi da nakon politiEke promjene treba povla Eivati druge 

Rje avanje takvih i sliEnih pitanja Eini sam sadr aj strukturalnih reformi koje idu u dva

smjera:  prema  autonomnosti  odluEivanja  u  kulturi  i  prema  autonomnosti  financiranja

kulture.

OpEa  politika Vlade  prema  decentralizaciji  odluEivanja  veE  je  prethodno  prenijela  niz

ovlasti tijela sredi nje uprave na lokalnu samoupravu. Ona se izrazila i u kulturi npr. uki 

11