STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 10

znanosti i obrazovanja) spram dru tva i dr ave, odnos li en politiEkih i ideolo kih zahtje 

va, omoguEuje razvitak njihovih autonomnih vrijednosti, a samo takvim nekrivotvore 

nim vrijednostima kultura i umjetnost istinski doprinose ukupnom razvitku.

Ako je samo jedna promjena jasno vidljiva u sada njim kulturnim odnosima u Hrvatskoj,

onda je zasigurno to ona koja se mo e nazvati   osloba anje kulture, osloba anje umjet 

nosti    svojevrsna  kvantitativna  (mjerljiva)  i  kvalitativna  (nemjerljiva)  akceleracija   

knjige, filma, kazali ta, likovnih i glazbenih doga anja, kao i osloba anje struke, struEne

i znanstvene, kulturne, pa i medijske produkcije (i kritike) od svakog javnog oblika poli 

tiEke prinude, napose one dr avne. To osloba anje, me utim, nije samo spontano, nego

i poticano. DapaEe, Eini se da je va an kvantitativni aspekt toga osloba anja u vezi i s

velikim iskorakom u dr avnim financijskim potporama brojnim kulturnim programima,

koje su u razdoblju od 2000. rasle za gotovo 50%.

Te su promjene vidljive ne samo u tipu i koliEini novih programa, od kulturnih industri 

ja (obnova i jaEanje izdava tva, novi film i filmske vrste, intenziviranje ulaganja u pro 

grame gradnje kulturne infrastrukture i obnove kulturne ba tine i dr.) ili naglog bujanja

novih umjetniEkih organizacija (u registrima Ministarstva kulture preko 100), novih fes 

tivala i festivalskih senzibiliteta glazbeno scenskih umjetnosti ili novoosvojenih alterna 

tivnih prostora u gradovima i kulture mladih, povrata (pa i ekstravagantnog) na kulturnu

scenu unutra njih ili vanjskih, dobrovoljnih ili prisilnih emigranata, nego i u samim kul 

turnim orijentacijama ili estetikama.

Kako, dakle, pri punom po tivanju onoga  to jednom rijeEju mo emo nazvati orijentaci 

jom prema autonomnosti kulture govoriti o kulturnoj politici u kontekstu strategije kul 

turnog razvitka? To je pitanje koje, na jednoj strani, stavlja metodologiju izrade kulturne

strategije u osobit polo aj u kojem sama za tita i afirmacija stvarala tva postaju vrijed 

nosti znaEajnije od propisivanja smjera i rje enja za kulturno stvarala tvo. Nasuprot non 

interventnosti u tom smjeru, strategiju je prvenstveno moguEe postaviti smjerom plani 

ranja u ambijentu afirmacije struEnog i javnog odluEivanja.

OpEa rasprava o strategiji kulturnog razvitka koja je obuhvatila stotine kulturnih djelatni 

ka u Trako Eanu i oko njega, ponudiv i najprije knjigu Hrvatska u 21. stoljeEu. Strate 

gija kulturnog razvitka. Nacrt (Zagreb, 2001.), kao i jo  dvije knjige i jedna Bilje nica

koje su joj prethodile, ukljuEujuEi i polemike koje su izazvale, bez sumnje  iroko uokvi 

ruju zahtjev  demokratske i struEne javne rasprave o kulturi .

10