STRATEGIJA2.6  6/18/03  5:12 PM  Page 9

od kulturne promjene do kulturne strategije

Velike politiEke, dr avne i dru tvene promjene pro la je Hrvatska u 90 ima i one su ima 

le sna an utjecaj i na kulturne promjene, kao  to su kulturna shvaEanja, stavovi i oEitova 

nja i sami znaEajno oblikovali opEu dru tvenu svijest   potvr ujuEi ili tra eEi nove, ne sa 

mo kulturne vrijednosti nego i politiEke promjene. 

Hrvatska kultura, kultura u Hrvatskoj, nije nipo to sinonim etniciteta, sredine, vjere ili

nacije; ona ima i razliEite regionalne, ne samo dijalektalne, nego i kulturolo ke, i etniEke,

i internacionalne komunikacijske, multikulturalne temelje. RazliEitosti ne potiru jedins 

tvo kulturnog identiteta nego ga umna aju. 

Unutar jugoslavenske vi enacionalne dr ave, obilje ene jakim i jedinstvenim ideolo kim

i politiEkim zahtjevima, ali i unutar komunikacijski (osobito jeziEno)  ire sredine, koja

je omoguEavala ne samo kulturne posebnosti i suprotstavljanja, nego i pro imanja, hrvat 

ska kultura ima veoma znaEajno mjesto, Eesto istiEuEi svoj  zapadnjaEki  karakter. Valja

istaknuti, tako er, da ni u cijelom tom razdoblju, ponekad liberalnijem, ali Eesto i nagla 

 eno represivnom i totalitarnom, kultura nije bila samo transmisija partijske ideolo ke ili

politiEke volje nego i donekle izdvojen prostor stvarala tva, pa i kritiEkog odnosa prema

dru tvu. 

Kad su u pitanju estetske orijentacije, veE od 50 ih kultura se osloba a takvog politiEkog

nadzora, a neke umjetniEke djelatnosti (likovno ili glazbeno stvarala tvo npr.) slijede, a

ponekad i prednjaEe u suodno enju i sa svjetskim avangardnim usmjerenjima. Osobito

od kasnih 60 ih u hrvatskoj kulturi se izra avaju i eksplicitniji politiEki i nacionalni zah 

tjevi  koji,  poEev i  od   jeziEnog  pitanja ,  u  jednoj  varijanti,  neposredno  oblikuju  i   iri

politiEki nacionalni pokret koji kulminira 1971. i u kojem i pojedine sredi nje nacionalne

kulturne institucije postaju nosioci oblikovanja politiEke volje.

U kratkom posljednjem desetgodi njem razdoblju kultura u Hrvatskoj djelovala je, da 

kle, u dva opozitna dr avna i dru tvena oblika koja su se mijenjala ratom: od jugoslaven 

skog (multinacionalnog), jednostranaEkog, do hrvatskog (nacionalnog), vi estranaEkog u

90 im, te unutar njega, po okonEanju rata, do novog pluralizma Hrvatske 2000. U tom

razdoblju izmijenjeni su kako formalni i stvarni prostorni okviri hrvatske kulture, tako i

njezini unutra nji politiEki i vrijednosni odnosi. 

PolitiEki program promjena 2000. u kulturi je, barem konceptualno, bitno izmijenio re 

ducirano utilitarna shvaEanja o po eljnim odnosima kulture i dru tva: on je polazio od

ideje  da  samo  slobodan,  nazavisan  odnos  kulturnih  djelatnosti  i  umjetnosti  (tako er

9